Opal&Rubin

Sve mode prolaze samo vino ostaje

UVOD

Autori: Ana Tarandek 8.r

i David Tuksar 8.r

Mentor: Sanja Bacinger

OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu, Pleškovec 31, 40 311 Lopatinec Lopatinec, 10.03.2013.

 

Povijest Zasadbrega u mnogočemu se razlikuje od povijesti ostalih sela koja danas uz Zasadbreg pripadaju općini Sveti Juraj na Bregu. Zasančari za sebe kažu da su drukčiji od stanovnika ostalih sela. Zašto je to tako? Vjerojatno jedan od razloga za to leži u činjenici da je povijest sela usko vezana uz sudbinu pavlinskog samostana Sv. Jelene u Šenkovcu jer se Zasadbreg od osnivanja samostana spominje kao posjed u njegovom vlasništvu. Zanimljivo je i da u Zasadbregu jednu ulicu i dan danas zovu Fadan, a stariji mještani znaju pričati i legendu o tajanstvenom grofu Fadanu koji je u Zasadbregu navodno imao dvorac. Je li nešto od toga istina i tko je zapravo bio grof Fadan pitanje je kojim su se bavili učenici u ovom povijesnom istraživanju.Priču o Zasadbregu mogli bi počeli riječima: Iza sedam mora i sedam planina… i vjerujemo da bi vas to podsjetilo na bajku. I zaista među podacima koji se vežu uz Zasadbreg na više mjesta se javlja bajkoviti broj 7. Zasadbreg je selo smješteno u gornjem, briježnom dijelu Međimurja, udaljeno oko 7 km od Čakovca, središta Međimurske županije. Smješten je na 7 brežuljaka (Bečkerek, Fadan, Habaj, Logožarec, Markovčina, Trata, Tuk – Mučić. U selu je 7 ulica ukupne dužine preko 9 kilometara. Svaka ulica nosi svoj povijesni naziv ili je dobila naziv po nekom od prvih stanovnika sela. Službena imena ulica ne postoje, ali stanovnici Zasadbrega nazivaju ih imenima: Markovčina, Habaj, Jugoštinova, Bajuk - Toplekova, Fadan, Tukova i Logožarec. Zasadbrežani kažu da svaka ulica ima svoju povijest. Nažalost, kažu, nema više stare Tukovice u Tukovoj ulici. A tamo je nekada bila seoska ljekarna. Liječilo se ljude i stoku i to sve na isti način. Nestalo je i logožara u dijelu zvanom Logožarec. Svi su stanovnici sela nekad nosili sa sobom “cekere“ zvane “logožari“. I po tome je i prozvan cijeli taj dio Logožarec.

PRIČA O GROFU FADANU

Stariji mještani pričaju još jednu priču. Priča je to o tajanstvenom grofu Fadanu koji je u ulici koja nosi njegovo ime navodno imao dvorac. Nažalost, mještani ne znaju ni ime grofa. Ipak, priča nas je zainteresirala i odlučili smo potražiti povijesne tragove grofa Fadana u Zasadbregu. Moramo priznati da to nije bio nimalo lak zadatak, ali na kraju smo zadovoljni jer smo naučili puno o povijesti sela u kojem živimo, a rezultati do kojih smo došli čine nam se i te kako zanimljivi za malo selo poput Zasadbrega.

Šume, voda, brežuljci, tlo pogodno za sadnju - sve to zvuči kao idealno mjesto za život ljudi. Stoga nam se činilo (a i danas nam se čini) da je Zasadbreg na svojih 7 brežuljaka mogao biti idealno mjesto za život pa zašto onda tu ne bi živio i jedan grof? No najprije je trebalo pronaći dokaze o postojanju plemićke obitelji Fadan u Zasadbregu. Tako smo se udubili u knjige koje su na bilo koji način vezane uz međimursku povijest ne bi li u njima pronašli kakav trag. Saznali smo da povijesni tragovi ime Zasadbrega vežu uz postojanje pavlinskog samostana Sv. Jelene u Šenkovcu kojeg su utemeljili 27. 8. 1376. braća Stjepan i Dionizije Lacković. Zasadbreg se od osnivanja samostana spominje kao posjed u njegovom vlasništvu (R. Horvat, 1944: 239; Šestak, 2004: 47; Bartolić, 2008 a: 121) “Prilikom osnivanja samostana redovnicima je pripalo selo Zasadbreg, šuma Globetka, livade, obradiva zemlja, mlinovi i ribnjaci.” (Šestak, 2004: 47)

 Ovaj podatak o darivanju vinograda potvrđuje priču o stvarnom postojanju obitelji Fadan i povijesno utemeljuje njihovu vezu sa Zasadbregom. Zaključujemo da je sačuvani toponim Fadan zasigurno vezan uz ovu obitelj, a da je priča o tajanstvenom grofu Fadanu najvjerojatnije vezana uz ime Sigismunda Fadana de Thwrana. Nažalost, danas u ulici Fadan nema nikakvih materijalnih dokaza o postojanju nekakvog dvorca tako da tu tvrdnju možemo pripisati predaji. Htjeli smo nešto više saznati o obitelji Fadan de Thwran no to se pokazalo kao nimalo lak ni jednostavan zadatak. Krenuli smo od prezimena Fadan de Thwran. Prezime Fadan nismo nigdje više našli pa smo pomislili da se možda taj dio prezimena odnosi na posjed Fadan (bilo je uobičajeno u to vrijeme da se kao pridjevak prezimenu pojavljuje ime posjeda). Poznato je da su najstarija prezimena ona vezana uz neko imanje ili zemlju npr. Ratkaj (iz Ratke, mjesta u Mađarskoj), Keglević (iz Kögela, utvrđenoga grada u Dalmaciji), Bužimski (iz Bužima) itd. Ona su nastala iz potrebe da se označi vlasnik imanja, da se osigura kontinuitet vlasništva, njegova javnost. (B. Krizmanić, http://www.rodoslovlje.hr/istrazivanja/o-prezimenima, 15.2.2013.) Pretpostavku da se zapravo radi o imenu posjeda utemeljuje zapis R. Horvata koji pišući o nedaćama koje su zadesile pavlinski samostan u vrijeme vladavine Jurja IV. Zrinskog, otkriva i sudbinu darovanog vinograda u Zasadbregu. Horvat kaže da je „Juraj IV. Zrinski najprije pavlinima na 15 godina snizio sva prava na desetinu vina i polovinu žita, ali i da im je oduzeo vinograd Fadan u Zasadbregu.“ (Horvat, 1944: 62) Zaključivši da je Fadan zapravo pridjevak prezimenu prema spomenutom posjedu u daljnjem traženju tragova okrenuli smo se dijelu prezimena de Thwran. Na prezime de Thwran naišli smo u regestima isprava 16. stoljeća iz Arhiva HAZU (Katušić, 2009.) Prezime se javlja na dva mjesta i to na str. 357